PO:RAG GÍ:DÍ É:LANG MINOM GOGNAM
Bhaigeswar Pogag
Po:pé tani:ésin angu simín sili kídarí:démpé rumsi-rumya:lo apta géta gíla dodungai. Bulu silo mélokémpé arík ísíng ila dokinmangai.Bulu apta pangko pangkodo:pé gígong gígo:la yedungai.Mo:písok angu simín kídardémpé Tani: kídardé larmangai.Émé parkinma:dodo bulu apta géta gíla pa:nam símí-péttang kídardém le:pé dodungai.Angu botta bottané símín kídardém pésola tani: kídardé arum arumpé léko lakkopé du:dungai.Aso aso:pé bulu po:yub mola,arík ísing ila odokké simín péttangém o:la donamém kinkang.Po:yub mola du:ngkindokké bulu dungko attéllo du:la do:lung nu:la du:namém ikang.Aríg ísíng ikindokké bulu laginam attarém gingkumsula lé:namsin kinkang.
Aso aso:pé po:yub mola du:namém kinkunamé asutko mé:lod gílodété kérangkémpéyang aibankangku.Tani:ésin aso aso:pé bojetíla gíkang.Do:lung lu:la du:namémsin kinkunamé kébang du:pumsunamémté kinkang.Bulu donam tí:namém ao: ommang légapé arík ésing,apta géta gíla yekolo yemot-sudungai.Buluké yirman so:manna du:díé kamangai.Émpila édílai bottané símínko pa:yemílo asé:la yirman so:manna aman do:bosudungai.Aso: aso:pé buluké mé:lod gílot kídaré rayyang rayyangla gíla aríg ésingém ila kumda da:la du:namém aiyopé kinkang.Bulu yumé ro:pé arík ésing ila sé:kosin sé:komsin ka:ríg gíríg-mín-sula:ma:pé idungai.Bulu aríg irobdagém lang aríg mosi:dag me:lamlo gupumsula kanam kamang kídardém orsula domanko idungai. Émpila bulu aríg ésing isíng mosingge:la longékolo appíng kumrí do:rí kídaré asé:ng amanko dobosudungai.Édé doman tí:nando asé:la akoné akoném karíksudungai.Édé buluké gíkumsula aman dobosunamdé me:lampé gí:dípé idungkupé.Édé gí:dí kídardém idopé silo mélokémpé longé atéllo imangai.Bulu aíké ubidang ka:la aí aíké du:té:lo aíké mí:ngkampé ru:bosu:la gí:díém idungai.Édé longkí kamané gí:dí kídardém anu longéso migom kídaré ru:sula gí:dí takamlokké longkíko ru:len bidag.Édé gí:dí kídardém angu angu opín kídaré buluké aíké mo:dí:ém ka:pa:la longkíém ru:ségdo.
Bharot morumso gí:díém mo:rum gí:dí odokké opín gí:dí émna orpansutung.Ake gí:díém mo:rumdok yodnampé odokké gí:díém mimong ara:lok lo:dumbomnam gí:dípé ludung.Édé bulu “ Republic day,May day,Gandhi jayanti, Independance day” sé:bulum mo:rum gí:díé émna luladag.Mimong ara:lo du:né gí:dí kídardém aí aíké mimo:lok dungkampé gí:díém migomé longkí ru:ségdag.Asom mimong ara:so Medam me-phi,Bathow puja,Bihu,Béisagu,Tusu puja,Koram puja kídar sémpiné gí:dí kídardém mimong migomé lo:dumbomdopé longkíém ru:segbidag.Émdogom Mising réngamké Ali A:ye Lígang démpiné opín gí:dídém migomé sorkari bondopé bimapé lé:tung.
Ake gí:díém migomé longkí rulígbimanggom réngamé aíké gí:díé émna to:dí to:dílokkébo ibomna dung.Ngoluk Mising réngamésin di:té tayé télo du:dolo Ali A:ye Lígang,Ampéng Píme,Amrag,Po:rag,Dorung,Dobur édémpiné aíké gí:díém to:dí to:dílokkébo lo:dumbomna dungai.Supaksin Mising Ali: A:ye Lígang,Po:rag gí:dí émlang Dobur uyuém idag. Édé gí:dí kídardok “PO:RAG” gí:dísém to:dí to:dílokkébo Mising réngamé írga:ru:pé lo:dumbomna dung.Misingé aying amo:so:pé togmadolo odokké adi: ta:yéto du:dolo “Ampéng Píme:” émnam gí:díko idungai.
Po:rag gí:dísé Mising réngamké asé:nané gí:díko.Po:rag gí:dísém dítag tangngolo léko tí:dung.Po:rag gí:dísém dítag tangngolo tí:pérung lagiye émna lunam kamang.Ake do:lu:ngé Po:rag tí:ma:pégom du:ladag.Po:rag tí:lamílo do:lu:lo yame-mímbíré pu:po-jarpodo émna Mising réngamé mé:ngké sudag.Émpila Po:ragém Mising réngamé tí:dag.Sém amro-guni: a:m gatsumge:la odokké amadang-bau a:m gatsumge:la do:lung réngamé tí:do.A:m gatsumdag me:lamdo amkong kídardé sandag.Amkong sandagém Po:rag gí:dísém inam légapé mipag ami: kídaré “Nora siga bihu” émna ludag.Po:rag gí:dísé yame-mímbír pu:po-jarpodopé inam gí:díko .Émpila Po:rag gí:dísém mímbír-yame: donam émnasin ludag.
Mising réngamé aríg ésing ila doné opínko.Bojeya:pé Mising tani:é amro-guni,bau-amdang a:m, pétu-pe:red ém idag.Arík ésing isumge:la Po:ragém Mising réngamé tí:do.Yilé-Lo:bo po:lo do amro –guni:ém gatsum mosumdag.Émpila Ité-Dísang po:lo ara:lo leke:ém po:ragém tí:dungai.Édé po:loí:do Amrag émnam gí:díkosin Mising réngamé idungai. Silo mélo Amrag gí:dídém idopé ka:pangkumang.Adi: réngamé édé amrag gí:dí ido ayirí:do Solung gí:díém idag.Émpigela Mising réngamé Mising réngamké ké Amrag gí:dídém ményoksuto.Silo mélo Adi-Misingé léko lakkopé Ali: A:ye Lígangém lang Solung gí:díém dope ka:padag.Édé opín annyisok légapé ainé do:yingé émna lulado.
Mising réngamé Kíjir-Térém po:lodo bau-amdang a:mém gatsumdag.Émpila Bísíng-Gitmur po:lolo appíngé Po:rag gí:dísém bojeyang do:lungé idag.Aríg ésing agerém moa:mangopé po:rag gí:díém Mising réngamé idag.Po:rag tí:namsim dítag tangngolo idag.Po:ragém tí:pé émna do:lung réngamé gíkumsula Murong okumlo ru:sudo.Émpila Mising do:lung takamlo Murong okumko du:dag.Do:lung réngamé Po:rag tí:mílo manggom atí ru:suko kamílo Murong okumdo ru:sudo.Édé ru:su:do sé:kom oko yammín bipénamji édém bido.Yammíném bidag me:lamdokké aí aíké yammíndok du:ngkampé agerém gerbomdo.
Po:rag tí:pémílo po:rag légapé do:lung kébangko du:dag.Édé kéba:do minnam yammín kídardé sémpé-
1.Mibu-Rémi 2.Migom ku:mír(Migom Bora)-Migom ku:ri(Borani)
3.Ni:pu(Borua)-Ni:nur(Boruani) 4.Lí:dung(Bhuyan)-Ta:li(Bhuyani)
5.Lí:mír gam(Saikia)-Rémsuk(Saikiani) 6.Yamki ku:mír(Deka Bora)-Mimé Ku:ri(Deka Borani) 7. Bongku(Tekela Bora)-Yamrém (Tekela Borani) 8.Gam (Gao Bura) 9.Bolíng Gam(Tekela Bora) 10.Pogyob(kotoki) 11.Barík(posarok) 12. Lusar Gam( hudaru) 13.Murkong Ru:tum( Dhon Bhoali) 14.Boki-Yamki 15. Lí:bo Gam( Holdar) 16.Dínggo:né(Souta)-Miyum Dínggo:né (Soutani) 17.Du:né Ka:sine( Jamadar) 18.Kédar (Bibostapona) 19. Bédar (Duwori) 20.Yoksa gégur (Sabuk dora) 21.Payég soné(Tamuli) 22.Minom Gam(Otithi Bora) 23. Dumbo Gam(Dhuliya) 24.Lu:pi tubné(Taluwa) 25. Ni:tom Tu:li(Namoti) 26.Paksong Bírné(Nasoni) 27. Pomsiri 28.Ruggo:né(Guptosor) 29.Orgoné (Biloniya) 30.Asi Toné (Pani jugan) 31.Ruwad ka:si:né(Puhor jugan) (Mising somaj songskriti aru porompora-Juwel Pegu page-74)
Po:ragdo bojeko murkongém lagidag. Émpila dítag tagnyi tagyum kéra:lokkébo mainong gíla,daglíg gíla manggom Líga:lo gumrag so:la,Bihulo husuri mola abar murkongém mokumnam agerém gerdo.Po:ragém loumdokké longngokopé tí:do.Ake do:lunge longngoko Po:ragém tí:dag odokké ake do:lu:lo loumkopé Po:ragém tí:dag.Bojeyang do:lunge loumkopé Po:ragém tí:dag.Émpila Po:rag tí:ngkolo murkongém bojeko lagidag.
Po:ragém ba:nyikopé lu:lado-(1) Minom gogma:pésin po:ragém tí:do.Édémpiné poragdém “Ju:né Me:né Po:rag” émna ludo.Édé po:ragdo do:lu:lokké amilo gíné omé-jiyoriém minompé gogdoku.Émpila édém “Ju:né Me:né Po:rag émna ludo.Ju:né-Me:né gíkuné takamé ko:néng annyi kolang yame: annyiko gíbodoku.Bulum ju:né yame- miyum émna ludo.Buluké gíbokuinam yame: miyum kídardé ni:tom ba:ri mojopé lagiye, Dumdum paksong so:jopé lagiye.Buluké ara:do songkí so:pagém idag.So:jopagné ju:né minomdém Po:rag amaném bido.Émpila do:lu:dok amil gíné omé jiyorié Po:ragdo ni:tom-paksong so:jo: lujoném gíbodoku.Do:lung omé jiyorié amil gídag lédudokké angu ajon arum kídarém ríksulangkumang.Akoné gíayekumílo akoné gílang-kumang.Émkunamé appíngém lékopé ka:rík-sulang-kumang.Po:rag longélo appíngém ka:ríksulangkula asiné aipé asé:la yirman so:maném idoku.Sémyang aiyané gí:díé mo:píso anguko kamang émna luladag.Po:raglo gírík- ka:rík-mín-sukunam légapé bojeko ageré du:dogom omé jiyorié gídoku.Appíngém ríksulangkula léko lakkopé apin agomko dobosudoku.
(2) Minom goglígla tí:nam Po:ragdém “Minom Po:rag” émdo.Kapila émyém édé Po:ragdém do:lung akonlok mímbí-yame ém minompé gogla po:ragém tí:do.Minom po:ragdo do:lung ako minompé goggela:sin do:lu:dok omé-jiyori takamém gogdoku. Sékkai omé-jiyorié gílangkuma:mílo buluké otén omé-ao: kídarém gogdoku.Minomém gogdopé do:lung kébangé midum annyiko tolígdo.Bulu akun Sali bomna minompé gokpénam do:lu:do:pé gído.Minompé gognam do:lu:dé buluké do:lung kébangé kébang ba:la minom toríksunam légangém ru:su:do.Do:lung kébangé ru:ségge:la toríksunamém lupa:sudo odokké akun saliém toríksudo.Édé longé dokké do:lung annyi:pagdé mé:ngkitsula Po:rag légapé gé:robbomdo.
Po:ragém tí:pé émmílo Murong okumko lagidag.Ake do:lu:lo Murong okumé du:mang.Murong okum kama:mílo mo:ro:lo roba sollasin po:ragém tí:ladag.Murong okum kama:pésin Po:ragém mo:ro:lo tínamko dung.Édémpé murong okum kamapé tí:nam po:ragdo roba soddo.Robadém di:bang,kopag amíng odokké kopag annéki mo:ro:né aríkkolo ido.Édémpé tí:nam po:ragdo mibu sumla po:ragém í:sa:mang.Murong okumlo tí:nam po:ragdo mibu sumla po:ragém í:sa:do.Sim si:ro mibuém pa:langkumabo.Émpila mibu kamapégom po:ragém tí:dag.
Po:ragem tí:yémílo appíng agerém mosum isumge:la édí po:lo odokké oko longélo po:ragém tí:pémílo aiyeji édém gíkumsula ru:ségdo.Po:rag tí:nam longém ru:ség ge:la oko do:lu:lok minomém gogmílo aiyeji édém ru:ségdo.Do:lung réngamké ru:ségla gognam do:lu:dé minompé togésuma:mílo angu do:lungko goktén doku.Minompé gognam do:lu:dé togésumílo édé longé dokké do:lung annyi:dok mímbír yame: kídardé ígíngém jinkitsudanna agerém gerbomdo.Kapila émmílo mibo do:lu:lok goglígnam minom kídarém ai kampopé dobo tí:bolama:mílo amme luman-yeku émna mé:dag.Minompé gíné mibo kídardé Po:rag tí:latsudokudodo ajéng alígém líkkunam niyomé dung.Émpila aipé dobo tí:bolamílo aido émna ludo.Éddíko ai kampopé po:ragém tí:layeji déddíko do:lu:lo mímbír-yame:é pu:po-jarpodo émna ludo.Po:rag tí:ngela dítag tangngo ara:lo édé do:lung annyidok mímbír yame:é gímín la:mínsumílo pu:po-jarpodo émna mé:do.Émpila po:rag tí:yém yame-mímbíré la:mín gínsudo.Yame –Mímbír kídaré akoné akoném kangkinmínsudo.Asin do:yingém lusarmínsudo.Odog légapé po:raglo minom gogdo.Goglígnam minom kídardé po:nu nu:la odokké gumragém so:la Po:rag lottadém írpongkírbodag.Minom so:maném kangkapé kumrílok do:lungété kangkolo gído.Minom kídardé kampo kamponé Kristi so:namém so:la réngamém mé:po ménganbodag.Po:raglo minom yamríksudokké minom yamlenlígdodo:pé Po:rag lottado írpongkírla du:dag.Minom yamlenlíggekula do:lung yame: kídaré yirman so:maném ila dopit tí:pidém idoku.So ngo Po:rag tí:mílo kapila minom gogdoji édém luségla andéngo:pé atkantung.Me:lampé adí pangkumílo Po:raglok léríng kídardém makumgekula atkankupé.
Doksiri দকচিৰি, ফেব্ৰুৱাৰী, ২০২৩
No comments:
Post a Comment